22.11.2017. Sarajevo – U organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu je održana promocija knjige Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne. Promotori su bili: Dr. Ismet Bušatlić, mr. Osman Lavić i dr. Elvir Duranović. Ispred organizatora promocije riječima dobrodošlice obratila se direktorica Instituta dr. Dževada Šuško koja je ukratko ukazala na značaj ove publikacije, a zatim je predstavila promotore.
Prisutnima se potom obratio dr. Ismet Bušatlić. On je govorio o zanimljivoj i nesvakidašnjoj životnoj priči Milivoja Mirze Abdurahmana Malića (Imotski, 10.7.1897. – Rijeka, 12.10.1935.) Lični, životni i profesionalni izbor vodio je Milivoja Malića od Imotskog preko Sušaka, do Zagreba, Španije i Pariza. Prekretnica u njegovom životu nastupila je kada je 20.-ih godina prošog stoljeća, kako kaže, slučajno u knjižari u Rijeci kupio knjigu Muhammeda Seida Serdarevića Istinitost Božijeg bivstva i Muhammedova poslanstva, nakon koje je počeo intenzivno proučavati islam da bi 1922. godine u Zagrebu pred imamom Ismet-ef. Muftićem primio islam uzevši muslimanska imena: Mirza Abdurrahman. Nakon toga odlazi u Španiju, a potom na studije u Pariz gdje je 1935. godine, neposredno pred smrt, odbranio doktorsku tezu Bulbulistan du Shaikh Fewzi de Mostar, poète herzégovinien de langue persane (Bulbulistan šejha Fevzija Mostarca, hercegovačkog pjesnika na perzijskom jeziku).
Malo je poznato da je Malićeva sestra Nevenka 1966. godine, na prijedlog rahmetli Muhameda Hadžijahića, ponudila Gazi Husrev-begovoj biblioteci da otkupi kolekciju Malićevih rukopisa, što je i učinjeno tako da je ova kolekcija danas digitalizovana i pohranjena u arhivima Biblioteke. Mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, predstavio je na promociji knjige Malićevu kolekciju. Njegovo izlaganje bilo je podjeljeno u tri dijela: objavljena građa, neobjavljena građa i korespodencija. Na žalost, usljed bolesti i prerane smrti Malić nije objavio veliki broj radova., dok je nekoliko njegovih radova objavljeno u Đulistanu, Gajretu i Novom Beharu. Neobjavljena građa Mirze Malića pohranjena u Gazi Husrev-begovoj biblioteci sastoji se od desetak radova posvećenih islamskoj kuluturi i orijentalnoj filologiji. Malićeva korespodencija sa značajnim bošnjačkim intelektualcima iz prve polovine XX stoljeća obuhvata najveći dio njegove kolekcije.
Dr. Elvir Duranović govorio je o ideji i realizaciji prijekta “Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Sorbonni”. Ideja ze ovaj projekat potekla je od akademika Enesa Karića koji je u Institut prioslijedio i kopiju Malićevog doktorata na francuskom jeziku. Nakon toga, Institut je ponudio Mešihatu IZ u Hrvatskoj, Mufijtsvu Mostarksom i Medžlisu IZ Mostar da budu suizdavači knjige, što su oni sa zadovoljstvom prihvatili. Uredništvo časopisa Znakovi vremena dozvolilo je Institutu da za potrebe knjige koristi tekstove o Milivoj Maliću autora: Zorice Manojlović i dr. Namira Karahalilovića. Slično je učinila i uprava Gazi Husrev-begovove biblioteke sa tekstom Ibrahima Kemure o Malićevoj kolekciji rukopisa. Potom je angažirana prevoditeljica sa francuskog gospođa Almira Drino koja je s francuskog prevela cjelokupnnu Malićevu doktorsku disertaciju osim Bulbulistana jer su već postojala dva prijevoda ovog značajnog Fevzijevog djela na bosanskom jeziku.
Prema tome, urednici knjige “Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne” su dr. Dževada Šuško i dr. Elvir Duranović. Knjigu je izdao Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u suizdavaštvu sa Mešihatom IZ u Hrvatskoj, Muftijstvom mostarskim i Medžlisom IZ Mostar. Autori priloga su Milivoj Mirza Malić, gospođa Zorica Manojlović, dr. Namir Karahalilović, čiji prijevod Bulbulistana na bosanski jezik je objavljen uporedo s Malićevim prijevodom na francuski, i Ibrahim Kemura. Za vizuelni identitet knjige i lijepo urađeni motiv Bulbulistana u obliku cvijeta zaslužan je gospodin Suhejb Džemaili. Tehničko uređenje i DTP, djelo je gospođe Fatime Zimić koja je uložila mnogo truda kako bi uporedni prikaz francuskog originala odgovarao prijevodu na bosanski jezik. Lekturu tekstova na bosanskom jeziku uradila je Adaleta Kadić, dok je oživljavanje, lekturu i korekturu tekstova na francuskom jeziku sačinila gospođa Almira Drino uz svesrdnu pomoć gospodina Vladimira Pavlovića.
Nadamo se da smo izdavanjem ove publikacije barem djelimično sačuvali od zaborava uspomenu na dr. Milivoja Mirzu Abdurahmana Malića, zaslužnog naučnog radnika i jednog od pionira orijentalne filologije na našim prostorima.