Publikacija koja je pred Vama rezultat je dugoročnog projekta Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka čija realizacija je započela 2019. godine slijedom prijedloga o izradi projekta Historija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Zbog obimnosti građe obuhvaćene u ovom periodu, bibliografija radova o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini iz perioda između dva svjetska rata podijeljena je u dva toma. Prvi tom koncipiran je na način da se bibliografija radova o Islamskoj zajednici u štampanim djelima nalazi na samom početku Bibliografije, a slijede je bibliografije radova o Islamskoj zajednici iz štampe i periodike.

Drugi tom bibliografije radova o Islamskoj zajednici iz perioda između dva svjetska rata uključuje sljedeću periodiku: Islamski svijet: glasilo muslimana u Kraljevini Jugoslaviji, Islamski svijet: kalendar, Jugoslavenski list, Muslimanska svijest, kalendar Narodna uzdanica, Naša pravda: nezavisni list autonomističkih muslimana, Novi Behar: list za pouku i zabavu, Obrana: glasilo Muslimanske narodne stranke, Obzor, Pravda: glasilo Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO), Pregled-Časopis za politički i kulturni život, Slobodna riječ; glasilo javnog mišljenja muslimana u Jugoslaviji i list Večernja pošta.

Svaki od naznačenih listova, glasila ili novina u uvodnom dijelu kratko su predstavljeni, nakon čega su hronološki navedena godišta i godine izlaska časopisa.  

Autori ove publikacije su: Zehra Alispahić, Edin Čolaković, Ejla Ćurovac, Haris Dubravac, Lamija Hamzakadić, Mehmed Hodžić, Lamija Husić, Anida Ibričić, Sumedin Kobilica, Amina Svraka.

Elektronsku verziju publikacije Bibliografija radova o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini iz perioda između dva svjetska rata (II) možete pronaći OVDJE

Good examples turn an abstract idea into something readers can inspect, compare, and remember. The strongest ones match the audience’s level, isolate one principle at a time, and show how that principle works in a realistic setting. In science and education, a carefully designed test example makes the difference between memorizing a rule and understanding the evidence behind it. A useful illustration should also reveal its limits, since an example that works in one situation may fail when the conditions change. Comparisons, counterexamples, and brief case studies add depth by showing not only what succeeds but why nearby alternatives do not. Editors and teachers therefore tend to choose examples with clear details, modest complexity, and a direct connection to the decision or concept under discussion.
Examples are most effective when they turn an abstract idea into a situation that readers can inspect, compare, and remember. In education, technical writing, and public communication, a strong example does more than decorate an explanation: it reveals how a principle operates under recognizable conditions. A well-designed test case shows the rule in action, while also making clear which details matter and which are incidental. The best illustrations are specific enough to support careful reasoning but broad enough to transfer to a new problem, such as applying a budgeting method to a different household or interpreting a scientific result in another setting. Good examples should also be accurate, proportionate, and clearly connected to the claim they support, since an engaging but misleading case can create confusion rather than understanding. Comparing several cases often provides the clearest picture, especially when the contrast exposes a boundary, exception, or change in outcome.