U septembru 2019. akademske zajednice u Evropi se nalaze pred važnom godišnjicom. Navršava se sto godina od sklapanja Mirovnog sporazuma iz St. Germaina, kao i Ugovora o zaštiti manjina pridodatog ovom ugovoru. Ovim i srodnim sporazumima regulisan je i položaj muslimanskih manjina na Balkanu, uključujući muslimane u novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).
Balkanski ratovi, a zatim i Prvi svjetski rat, doveli su do kolapsa Osmanskog carstva kao višestoljetnog državnog okvira u kojem su muslimanske zajednice na Balkanu živjele i uživale svoja religijska, socijalna, kulturna i druga prava i privilegije. Kraj Prvog svjetskog rata potvrdio je koncept nacionalnog samoodređenja i nacionalne države kao najprikladniji model izgradnje države i razvoja međunarodnih odnosa u Europi, što je stvorilo brojne probleme za manjinske narode i zajednice čiji su status i položaj, kao i njihova prava i perspektive u novoformiranim državama postali nejasni i upitni. Muslimani Kraljevine SHS tretirani su na međunarodnoj razini kao vjerska manjina, iako su važeće unutarnje političke odluke i opredjeljenja smatrale islam jednom od triju ravnopravnih religija u jugoslavenskoj kraljevini.
Kao što je poznato, Kraljevina SHS se obavezala, temeljem člana 10 Ugovora o zaštiti manjina, da osigura muslimanskom stanovništvu: valjanost muslimanskog vjerozakona u porodičnom i ličnom statusu, da preduzme korake za imenovanje reisu-l-uleme, da pruži zaštitu džamijama, grobljima i drugim vjerskim institucijama, da obezbijedi sve neophodne objekte i dozvole za vakufe ili dobrotvorne institucije koje su već postojale i da neće uskratiti bilo kakvu povlasticu neophodnu za stvaranje novih vjerskih i dobrotvornih ustanova.
Ove obaveze su se pretvarale, u različitim stepenima, relativno sporo, u unutrašnje zakonodavstvo i politiku Kraljevine SHS/Jugoslavije.
Sto godina kasnije, bilo bi korisno razmotriti i procijeniti zaštitu manjina za muslimane koju daje Ugovor o zaštiti manjina u St. Germainu u povijesnoj perspektivi. Ovo bi, između ostalog, uključivalo pitanja kao što su:
– zaštita manjina nakon Prvog svjetskog rata – mehanizmi i dometi;
– religijski i međureligijski odnosi na Balkanu između dva svjetska rata;
– porijeklo, obim i posljedice odredbi o muslimanima;
– primjena odredbi o muslimanima;
– stav muslimana prema zaštiti manjina;
– od manjina do naroda na Balkanu;
– zaštita manjina i njene lekcije za današnje muslimane u Evropi.
Obilježavanje ove godišnjice bit će u obliku međunarodne naučne konferencije koju organizira Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka. Konferencija je zakazana za 10 septembar 2019. godine i održat će se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na konferenciju će biti pozvani naučnici koji se bave političkom i vjerskom historijom, historijom međunarodnog prava, islamskog prava i institucija, međunarodnim odnosima, politolozi i naučnici i stručnjaci drugih profila.
