U septembru 2019. akademske zajednice u Evropi se nalaze pred važnom godišnjicom. Navršava se sto godina od sklapanja Mirovnog sporazuma iz St. Germaina, kao i Ugovora o zaštiti manjina pridodatog ovom ugovoru. Ovim i srodnim sporazumima regulisan je i položaj muslimanskih manjina na Balkanu, uključujući muslimane u novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).

Balkanski ratovi, a zatim i Prvi svjetski rat, doveli su do kolapsa Osmanskog carstva kao višestoljetnog državnog okvira u kojem su muslimanske zajednice na Balkanu živjele i uživale svoja religijska, socijalna, kulturna i druga prava i privilegije. Kraj Prvog svjetskog rata potvrdio je koncept nacionalnog samoodređenja i nacionalne države kao najprikladniji model izgradnje države i razvoja međunarodnih odnosa u Europi, što je stvorilo brojne probleme za manjinske narode i zajednice čiji su status i položaj, kao i njihova prava i perspektive u novoformiranim državama postali nejasni i upitni. Muslimani Kraljevine SHS tretirani su na međunarodnoj razini kao vjerska manjina, iako su važeće unutarnje političke odluke i opredjeljenja smatrale islam jednom od triju ravnopravnih religija u jugoslavenskoj kraljevini.