U četvrtak, 20.11.2014., Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u saradnji sa BZK Preporod organizirao je prigodan program povodom 100. godišnjice ustoličenja reisa Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića.
Jedan od ciljeva Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka jeste očuvanje sjećanja na prvake Bošnjaka i njihov doprinos islamskim i drugim naukama. S tim ciljem, povodom obilježavanja 100. godišnjice ustoličenja reisa Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića Institut je prigodnim obraćanjima akademika prof. dr. Enesa Karića, prof. dr. Adnana Jahića, te prof. dr. Senadina Lavića podsjetio javnost na njegovu reformatorsku misao, prosvjetiteljsku djelatnost kao i ulogu u društveno-političkim kretanjima na Balkanu.
Ddirektorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, dr. Dževada Šuško, u svojoj pozdravnoj riječi je o reisu-l-ulemi Čauševiću kazala: “Pokazao se kao jedan mudar, pametan, hrabar prvak Bošnjak koji je pronalazio odgovore na nove izazove s kojima su se suočavali Bošnjaci. Bio je reformator, borio se za prosvjetiteljstvo i obrazovanje Bošnjaka.“
Program je otvorio reisu-l-ulema, Husein ef. Kvazović koji se u svom obraćanju zahvalio organizatorima kao i porodici Čaušević te naglasio kako je reis Čuašević jedan od najznačajnijih reisova u historiji Islamske zajednice. Reis Kvazović je, također, odao priznaje i učenicima medrese “Džemaluddina ef. Čaušević” koji su proučili i zajedno sa hfz. Mensurom Malkićem i muftijom bihaćkim poklonili hatmu rahmetli reisu Čauševiću u Gazi Husrev-begovoj džamiji.
Nakon reisu-l-uleme, gostima se obratio i unuk reisa Čauševića, g-din Sedad Mulalić, koji se zahvalio organizatorimo za podsjećanje na njegovog rahmetli dedu i kazao kako se reisa Čaušević može opisati jednostavnom rečenicom: “On je je znao sa svakim razgovarati.”
Također, slušateljstvu se obratio i predsjednik udruženja “Reis Džemaludin Čaušević”, g-din Nijaz Tatarević, koji je naglasio važnost lika i djela reisa Čauševića za muslimane u BiH i nastojanje udruženja da se kroz gradnju rodne kuće u Arapuši održi sjećanje na ovog prvaka Bosne i Hercegovine.
U sklopu programa prikazan je i dokumentarni film TVSA “Tarih o reisu Čuševiću” nakon kojeg su uslijedila predavanja prof. dr. Adnana jahića, akademika prof. dr. Enesa Karića te prof. dr. Senadina Lavića.
Akademik prof. dr. Enes Karić je u svom izlaganju naglasio tri značajna momenta kada se govori o doprinosu reisa Čauševića a to su: “Prvo, Čaušević je kao obrazovan čovjek radio na poljima prihvatanja savremenih evropskih dostignuća u prosvjeti, tumačenjima vjere islama i reforme islamskih institucija. Djelujući u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, te potom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevini Jugoslaviji), Čaušević je, gotovo četiri decenije, tražio sporazumijevanje sa onim što se naziva modernizacijom, reformom i prosvjetom.
Drugo, Čaušević je svoju otvorenost spram onog što je smatrao “naprednim”, “modernim”, “prosvijećenim”, itd., i praktično provodio. Osnovao je mnoge časopise, bio saradnik mnogih listova, učinio velika djela na širenju štampane literature u Bosni i Hercegovini, također, radio je na tome da se ćirilica i latinica prihvate kao svoja, to jest kao “muslimanska” pisma, takodjer, bio je čovjek koji je na području tumačenja islama i Kur’ana zastupao mišljenja da se i islam, a i Kur’an, razumijevaju u plodotvornom susretu “dviju rijeka”: TRADICIJE koja je živa i koja nas duhovno sačinjava i ONOG NOVOG koje se posvjedočava kao dobro, kao svježe, kao vrijedno.
Treće, Čaušević je, i ne htijući to uvijek, bio ne samo vjerski, već i lider bosanskohercegovačkih muslimana. Posebno se ta njegova uloga vidi u teškim prilikama Prvog svjetskog rata.”
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Preporod Senadin Lavić je naglasio da se reis Čaušević na poziciji reisu-l-uleme u teškom periodu pokazao kao “veliki čovjek, znalac, prosvjetitelj čiji tragovi su neizbrisivi i veliki.
Pored izlaganja i predaje hatme, Institut je iskoristio ovu priliku da po prvi put upozna javnost sa autentičnim carskim dekretom koji je reisu Čauševiću bio predat od strane Austro-Ugarskog cara 1914. godine, a koju je za ovu prigodu Reisov unuk, g-din Sedad Mulalić, ustupio Institutu na korištenje. Uz carski dekret, javnost je imala priliku i izbliza vidjeti mnoga priznanja i odlikovanja koja su mu za života i nakon smrti dodijeljena. Na ovaj način, Institut je kroz jedinstven pristup podsjetio na jednog od prvaka Bosne i Hercegovine.
Reis Čaušević je na položaj reisu-l-uleme svečano postavljen 26.3.1914. kad je pismeno dobio odluku cara Austro-Ugarske o njegovom imenovanju. Na položaju reisu-l-uleme ostao je do aprila 1930. godine kada je nedugo nakon uvođenja šestojanuarske diktature na vlastitu želju penzionisan.
Reis Čaušević je Bošnjačkoj javnosti poznat kao veliki pobornik obrazovanja, promicatelj tolerancije, ravnopravnog položaja žena u društvu, prvenstveno putem njihovog odgoja i obrazovanja te učešća u javnom životu.
