Univerzitet Södertörns u Stockholmu, Međureligijsko vijeće države Švedske, Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj te švedsko Udruženje religijske sociologije organizovali su 24.11.2015. na Univerzitetu Södertörns u Stockholmu naučni simpozij „Islam på Bosniska“ posvećen Islamskoj tradiciji u Bosni i Hercegovini.
Zapaženo predavanje na ovom simpozijumu pod naslovom „Islam and Muslims in/from Bosnia and Herzegovina: identity, organisation, challenges & perspectives“ održala je direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i naučna saradnica dr. Dževada Šuško. Simpozij je otvorio dekan odsjeka sa religijske studije prof. dr. Jørgen Straarup kojem je direktorica uručila poklon paket sa publikacijama Instituta pri čemu se posebno osvrnula na publikaciju povodom 400 godina djela Hasana Kafije Pruščaka. Videoporukom se Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović obratio učesnicima skupa i naglasio je važnost naučnog bavljenja islamskom tradicijom, dubokim korijenima Islama u Bosni i Hercegovini, te vrijednostima koje Bošnjaci sa sobom nose gdje god živjeli. Uvodno izlaganje na temu „Muslimanska tradicija u Bosni“ održala je prof. dr. Catharina Raudvere sa Univerziteta Kopenhagen koja je takođe u toku svojih antropoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini posjetila Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka. Zatim su slijedila izlaganja dr. Dževade Šuško, dr. Magnusa Rodella i Elvira Gigovića. Magnus Rodell je govorio o francuskom filozofu Bernard-Henri Lévy-u i njegovom filma „Bosna!“. Elvir Gigović je predsjednik svih islamskih zajednica u Švedskoj, te je dao prikaz procesa etabliranja islamske zajednice Bošnjaka. Najavljeni izlagači Ašk Gaši i Kjell Magnusson su bili spriječeni. Zahvaljujući inicijativi Mustafe ef. Šetkića Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je imao svog izlagača na ovom simpoziju. Mustafa ef. Šetkić je inače predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj i predstavnik u SST – međureligijsko vijeće Švedske. 2014. godine je predvodio delegaciju tog vijeća u Bosnu i Hercegovinu koja je posjetila Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka.
Uz učešće na naučnom skupu na Univerzitetu, dr. Dževada Šuško je posjetila džemat Stockholm na čijem čelu je Mustafa ef. Šetkić gdje je promovisala rad Instituta, poklonila odabrane publikacije Instituta i održala predavanje. Također je posjetila džemat Malmö u kojem je imam Idris ef. Karaman. I tu je prezentovala rad Instituta te održala predavanje o značaju islamske tradicije Bošnjaka.
Značajan segment posjete Švedskoj bio je nastup dr. Šuško na godišnjem seminaru udruženja žena Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj u džematu Gislaved. Grad Gislaved se nalazi u centralnom dijelu Švedske gdje su Bošnjaci otkupili crkvu i priredili je u jedan multifunkcionalan objekat za razne potrebe džematlija i musafira (prostor za namaz, obrazovanje, druženje, rekreaciju i noćenje). Udruženje žena Islamske zajednice vode Fadila Jašarević iz Stockholma i Melina Mahmutović iz Malmö-a, a znatna podrška je muallima Mevlija Alić . Na ovom seminaru je dr. Dževada Šuško opsežno prezentovala rad Instituta, značaj naučnog rada, Institutovu izložbu „Skriveni svijet balkanskih žena“, te prikaz sopstvenih istraživanja o izazovima vremena s kojima se susretala žena Bošnjakinja u 20. stoljeću i izazovi današnjice. Na ovom dvodnevnom seminaru je i dr. Selvira Draganović, docentica na odsjeku za psihologiju na IUS- Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, imala opširno izlaganje i radionicu na temu „Mentalno zdravlje – riziko faktori i načini suočavanja sa istim“.
Treba istaći da je Švedska multikulturalna i tolerantna država koja nastoji da zadovolji potrebe vjerskih manjina. To se može vidjeti na državnoj podršci religijskim zajednicama, osiguravanju prostora za namaz na državnom Univerzitetu i slobodi nošenja hidžaba. Dok je hidžab u mnogim državama Evrope na tržištu rada nepoželjan, u Švedskoj može se vidjeti obrazovana muslimanka sa hidžabom u državnim ustanovama (npr. kao nastavnice i profesorice u školama), te na vodećim funkcijama u svijetu ekonomije, biznisa i industrije.
Učešće Instituta na naučnom simpoziju, obraćanje na seminaru žena Bošnjakinja, te posjete islamskim centrima Bošnjaka u Švedskoj bili su izuzetno korisni radi predstavljanja autohtone evropsko-muslimanske perspektive, afirmacije islamske tradicije Bošnjaka, te umrežavanje sa srodnim ustanovama, islamskim zajednicama u dijaspori i pojedincima koji mogu djelovati u korist islama i Bošnjaka.
